[vc_row content_placement=”middle”][vc_column][vc_single_image image=”4234″ img_size=”full” alignment=”center”][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column width=”2/3″][vc_custom_heading text=”Bistrik” google_fonts=”font_family:Roboto%20Slab%3A100%2C300%2Cregular%2C700|font_style:700%20bold%20regular%3A700%3Anormal” css=”.vc_custom_1498775448275{margin-top: 44px !important;margin-right: 20px !important;margin-left: 20px !important;}”][vc_column_text]Nekada je naspram Careve džamije bila Isa-begova ćuprija. Tu drvenu ćupriju je drugi poznati sarajlija, Husref-beg zamijenio kamenim mostom s četiri luka, koji je odolijevao vremenu sve do 1896. godine. Naredne godine, pomjeren 30 m uzvodno, igrađen je Carev most, prvi armirano-betonski most u Sarajevu.
Iza Careve džamije prostire se jedno od najstarijih naselja grada Sarajeva – Bistrik, stanište dva nacionalna spomenika Bosne i Hercegovine: Konaka i crkve Svetog Ante. Na mjestu sadašnje nalazila se skromna crkva podignuta u prvoj polovini 1882. godine. U to doba, jedina katolička crkva u Sarajevu, služila je i kao župna crkva, te stolna crkva vrhbosanskog nadbiskupa. Toj svrsi služila je sedam godina, do 1889. godine kada je dovršena izgradnja današnje sarajevske Katedrale Srca Isusova. Franjevačka crkva i samostan Svetog Ante Padovanskog danas je umjetnički jedna od najbogatijih franjevačkih crkvi u Bosni i Hercegovini, a njen novi izgled u neogotskom stilu projektovao je Josip Vancaš.
Na Bistriku se još nalaze i dva spomenika na privremenoj listi: Zgrada željezničke stanice Bistrik i Sarajevska pivara. Izgrađena 1882. godine kao privatno vlasništvo bečkog industrijalca Heinricha Lewyja, danas je poznata kao Sarajevska pivara – najstarije industrijsko postrojenje u BiH u sklopu koje se nalazi i Muzej.
Ponovo ćemo se vratiti na rijeku čijom obalom od 1884. godine saobraćaju sarajevski tramvaji. Pet godina nakon što je na berlinskoj izložbi kompanija Siemens predstavila tramvaj, on je bio u upotrebi u Sarajevu. Kako je u to vrijeme tramvaj bio nepoznanica, austrijanci su, u strahu da se ne obrukaju, tramvaj prvo isprobali u Sarajevu, umjesto u Beču. Tramvaj su 10 godina vukli konji, da bi ih zamijenili tramvaji na električni pogon.
20.4.1896. godine otvorena je gradska Vijećnica. Mnogi su smatrali da se stilom gradnje sarajevska Vijećnica ne uklapa u okruženje Baščaršije, te austrijska vlast više ne gradi u staroj jezgri grada. Zbog toga se danas tačno mogu razdvojiti dva dijela grada. I dok je autentični bosanski stil ostao primjeren vremenu, prilagođen potrebama čovjeka i konja, sa uskim ulicama, baštama, šadrvanima i cestama, ulice iz austro-ugarskih vremena su široke i prave. U to doba Sarajevo je raskrsnica svjetova. Danas se na pločniku u neposrednoj blizini Gazi Husrev-begovog bezistana, odnosno Velike avlije, nalazi instalacija “Sarajevo susret kultura”, linija gdje se, u Sarajevu, spajaju Istok i Zapad.
Na rijeci, liniju spajanja kultura preko 200 godina simbolizira Latinska ćuprija. Ime je dobila po Latinluku, mahali s desne strane, gdje je nekad bila kolonija dubrovačkih trgovaca i poslovnih agenata trgovačkih kuća.
U ovom kvartu, 1882. godine podignut je prvi moderni hotel, hotel Evropa. Bio je punih 110 godina najuglediniji hotel u Sarajevu, od samog otvaranja pa sve do 01.08.1992. kada je izgorio. Hotel je obnovljen 2008. godine kada su obavljena i arheološka istraživanja u dijelu ljetne bašte hotela, koja su rezultirala otkrivanjem dijela temelja Tašlihana, jedanog od tri sarajevska karavan-saraja (uz Morića han i Kolobara han), koji su služili za smještaj ljudi i konja.
U blizini hotela Evopa nalazi se Despića kuća koja ne samo da predstavlja kulturu stanovanja imućne, pravoslavne porodice iz 17. vijeka, već se može smatrati rodnim mjestom savremenog pozorišta s obzirom da su se u njoj odigravale prve pozorišne predstave. Porodica Despić je kuću poklonila Gradu zajedno sa još jednim objektom u kojem je danas smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti.
Vratićemo se na lijevu obalu Miljacke odakle je 28.06.1914. godine, u blizini Latinske ćuprije, Gavrilo Princip ubio prijestolonasljednika Austro-Ugarske monarhije nadvojvodu Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Događaj je poznat kao sarajevski atentat i prethodio je izbijanju Prvog svjetskog rata. Nasuprot mosta, na mjestu odakle je izvršen atentat, nalazi se Muzej Sarajeva 1878-1918.
Na lijevoj obali Miljacke, na putu od Latinske ćuprije do sljedećeg mosta, na nekadašnjem trkalištu konja Atmejdan, otvoren je Muzički paviljon. Prvobitni Paviljon je izgorio 1941. godine kada je Sarajevo okupirala nacistička Njemačka.
Na mjestu gdje se danas nalazi most Ćumurija nekad je bio drveni most. Metalni most je izgrađen 1886. godine od konstrukcije koja je služila za izgradnju pruge Bosanski Brod – Zenica. Ime je dobio po tome što su stanovnici na toj lokaciji istresali gar ćumura.
Na putu od Ćumurije do narednog mosta, Drvenije, nalazi se Aškenaška sinagoga. Za vrijeme austrougarske uprave postojale su dvije bogoštovne općine: sefardska i aškenaska. Aškenazi dolaze u Sarajevo tek poslije 1878. godine (otuda i naziv “austrougarski Jevreji”). Njihova općina gradi sinagogu u Terezija ulici 1901. godine. Danas je ovo jedina aktivna sinagoga u Bosni i Hercegovini i prvi jevrejski vjerski objekat izveden u pseudomaurskom, odnosno mujedar stilu.[/vc_column_text][vc_row_inner][vc_column_inner][vc_column_text el_class=”wpb_event2″]There are no upcoming events at this time.[/vc_column_text][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner]