[vc_row content_placement=”middle”][vc_column][vc_single_image image=”4245″ img_size=”full” alignment=”center”][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column width=”2/3″][vc_custom_heading text=”Mejtaš” google_fonts=”font_family:Roboto%20Slab%3A100%2C300%2Cregular%2C700|font_style:700%20bold%20regular%3A700%3Anormal” css=”.vc_custom_1498776523962{margin-top: 44px !important;margin-right: 20px !important;margin-left: 20px !important;}”][vc_column_text]“Mejtaš je trg nad gradom,” napisao je poznati sarajevski književnik Miljenko Jergović. I baš tako, Mejtaš je jedno od reprezantativnijih sarajevskih naselja koje se nalazi na uzvišenju u centralnom dijelu grada. Jedna od ulica kojom se može doći do tog naselja je Dalmatinska koja vodi iz Titove ulice.
Za vrijeme Osmanske vladavine na Mejtašu je bila tek poneka kuća. Na velikoj raskrsnici, do koje i vodi Dalmatinska ulica, bila je izgrađena džamija sa haremom u kojem su se ukopavali mrtvi. Običaj je bio da se prije ukopavanja umrli sa tabutom položi na pravougaoni kamen okrenut prema Kibli i da se tako klanja dženaza. Taj kamen se zvao “mejtaš” ili “kamen mrtvaca” i po njemu je cijelo naselje dobilo ime.
Mejtaš danas karakterišu zgrade iz austrougarskog perioda, ali i one novije gradnje. Svojevremeno, najveća i najljepša zgrada na Mejtašu, koja stoji između ulica Mehmed paše Sokolovića i Ivana Cankara, bila je siva dvokatnica s gipsanim ukrasima u obliku menore i Davidovog slova. To je jedna od sedam sarajevskih sinagoga, Il Kal di Bilava, koju su, malo po dolasku Austro – Ugarske, za svoje potrebe sagradili članovi jednoga sefardskog dobrotvornog društva. Objekat i danas postoji, ali već odavno nema sakralnu namjenu već je stambeni objekat.
Na Mejtašu se nalazi i prelijepi objekat nekadašnjeg Olimpijskog muzeja Sarajevo, koji je do određene mjere saniran, ali još uvijek neuseljen. Zgrada je 1992. godine zapaljena granatiranjem, a u plamenu su nestali mnogobrojni eksponati, svjedočanstva 14. zimskih olimpijskih igara koje su 1984. godine odražane u Sarajevu.
Preko puta Muzeja nalazi se Bošnjačka gimnazija, a samo nekoliko metara dalje je Katolički školski centar “Sveti Josip”. Inače, na mjestu Katoličkog školskog centra 1882. godine sestre družbe “Kćeri Božje ljubavi”, koje su došle u Sarajevo na poziv poziv prvog vrhbosanskog nadbiskupa dr Josipa Štadlera, grade Zavod sv. Josipa na Mejtašu u kojem je počela sa radom osnovna škola, a uskoro i ženska učiteljska škola, kurs za vaspitačice u obdaništu, trgovinski kurs i ženska stručna škola. Zavod sv. Josipa odgajao je i obrazovao mnoge građane Sarajeva do kraja Drugog svjetskog rata, kada su tadašnje vlasti zabranile rad svim privatnim školama pa tako i onima koje su bile u vlasništvu crkve. Dolaskom demokratskih promjena u BiH stvorili su se uslovi da Crkva ponovo otvori Katolički školski centar 1994. godine.
S Mejtaša se možete vratiti u grad „Poetskim stepeništem“ niz ulicu Kaptol, posvećeno pjesnicima koji su “voljeli, živjeli i bolovali Sarajevo”.[/vc_column_text][vc_row_inner][vc_column_inner][vc_column_text el_class=”wpb_event2”]There are no upcoming events at this time.[/vc_column_text][/vc_column_inner][/vc_row_inner][vc_row_inner][vc_column_inner]