Jevreji se kao zajednica u BiH pojavljuju nakon progona iz Španije krajem 15. vijeka, kada su tražeći utočište došli u naše krajeve. Od tada počinje i put, unikatne Sarajevske Hagade, sefardskog rukopisa iz Španije. Mnoge se zanimljive priče vežu uz ovu, više od 500 godina staru knjigu koja je preživjela inkviziciju, Prvi i Drugi svjetski rat, te protekli rat u BiH.
Teoretski rečeno, Hagada na hebrejskom znači priča, kazivanje, dok joj je sadržaj koncipiran na dijelove s tematikom o spasenju Jevreja egipadskog ropstva, ali i motivi i priče vezane za jevrejski praznik Pesah, pa se zove još i Hagada šel pesah – Pashalna hagada.
U svijetu postoji nekoliko Hagada, a ono po čemu je sarajevska posebna, i po čemu se ističe u odnosu na ostale, iznimno su bogate ilustracije, te činjenica da njena priča počinje od postanka svijeta, dok u drugim Hagadama priča počinje izbavljenjem Jevreja iz Egipta. Običaj je da se prve večeri Pashe čita se Hagada, tačnije priča o postanku svijeta.
RUKOPIS HAGADE
Rukopis Hagade je nastao u sjevernoj Španiji u drugoj polovini 14. vijeka, a kao mjesto nastanka navodi se teritorij nekadašnje kraljevine Aragaon, Barcelona ili okolica. Smatra se da je nastala kao svadbeni poklon, koji je slavio sjedinjenje dvije familije, čiji se grbovi pojavljuju na donjim uglovima knjige.
Neko vrijeme u 17. vijeku boravila je u Italiji da bi je 1894. godine, trgovac Jozef Koen za 150 kruna prodao Zemaljskom muzeju.
Zanimljivo je i čuvanje ove dragocjene knjige među stanovnicima BiH. Tako je 1941., prilikom ulaska njemačke vojske u Sarajevo, jedan od njemačkih oficira je došao u Muzej i zatražio knjigu. Iako se knjiga nalazila na polici iza njegovih leđa, direktor muzeja Jozo Petrović mirno je odgovorio “evo maloprije je neki njemački oficir odnio Hagadu”.
Tokom posljednjega rata Hagada je bila spremljena u trezor Narodne banke, nakon što ju je 1992. direktor Enver Imamović spašavao iz Zemaljskog muzeja, koji se u jednom trenutku našao na prvoj crti fronte.
Sadržaj Sarajevske Hagade je ispisan krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u periodu kada se papir još uvijek nije masovno koristio. Ova izuzetna rukopisna knjiga broji ukupno 142 pergamentska lista, od kojih su neki ispisani krasnopisom, neki iluminirani, a neki, opet, potpuno prazni. Uvezani su u tabake od po osam ili dvanaest stranica. Malo je poznata činjenica da Sarajevska Hagada sadrži i dodatak s pjesmama, koji ima veliku važnost za jevrejsku književnost općenito.
HAGADA BLIŽA VAMA
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine od prošle godine u boljim uslovima čuva Hagadu i dva puta sedmično je predstavlja publici – utorkom i četvrtkom od 12 do 13h.
U potpunosti su zamijenjeni sistemi rasvjete, klimatizacije i nadzora. Hagada je bolje zaštićena od svjetlosti, promjena temperature i vlažnosti, kao i od požara ili krađe. I na kraju, novi način prezentacije knjige umanjuje potrebu za njenim ručnim premještanjem s jednog mjesta na drugi.
Na ovaj način, Bosanci i Hercegovci mogu uživati u blagodatima ovoga historijskog blaga, a Zemaljski muzej BiH privlači posjetitelje iz cijelog svijeta.
