Šetajući Baščaršijom u jednom trenutku doći ćete do mjesta račvanja puta s izdizanjem Sebilja na lijevoj strani. Malo prije ove jedinstvene građevine, u uličici s vaše desne strane, počinju vas osvajati bakarni suveniri i zvukovi alatki majstora kazandžija. Tada znajte da ste stigli u Kazandžiluk, ulicu koja pripada kazandžijama, majstorima starog zanata koji je u BiH stigao s dolaskom Osmanlija.
Još 1489. godine spominje se prvi kazandžija u Sarajevu. Njihov broj s vremenom je rastao tako da već početkom 16. vijeka osnivaju svoj esnaf. Ovim zanatom neke porodice bavile su se kontinuirano preko 150 godina i ovo je također prvi esnaf čiji su se članovi počeli baviti i trgovinom bakra, kalaja i kazandžijskih proizvoda, o čemu svjedoče podaci s početka 18. vijeka. Posebna radionica za umjetne zanate osnovana u vrijeme Austro-Ugarske dala je dodatni poticaj razvoju ove djelatnosti.
I dok su zanati doživljavali procvat stvarajući iz vijeka u vijek svoju tradiciju, svim bračnim parovima bilo je važno da dobiju muško dijete radi nasljedstva, ne samo prezimena, nego i zanata, čime je zanat ostajao u porodici. Pored starih majstora, ovdje ćete i danas naići na mlađe majstore koji su naslijedili zanat, naučili ga od svojih očeva, i njime se predano bave.
Kazandžiluk je obavijen velom tradicije. Vrijedi doći i osjetiti kako stvaralačka prošlost živi danas.
