Prva dobra iz Bosne i Hercegovine upisana u UNESCO Registar „Memorija svijeta“

Sarajevska Hagada i Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke jučer su na Generalnoj skupštini UNESCO-a upisani u Registar Memorija svijeta, posvećen pokretnoj svjetskoj kulturnoj baštini.

 

Sarajevska Hagada jevrejski je rukopisno-oslikani kodeks, nastao u drugoj polovini 14. vijeka na području sjeverne Španije. Na tlo Bosne i Hercegovine Hagadu su donijeli protjerani Jevreji Sefardi. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

 

Na hebrejskom jeziku hagada (haggadah) je priča. Sadržaj Sarajevske Hagade ispisan je krasnopisom i ukrašen minijaturnim slikama na prerađenoj i istančanoj koži, koja ima 142 pergamentska lista, po čemu je jedinstvena u svijetu. Iako autor Hagade nije poznat, gotovo je sigurno da je nastala kao vjenčani poklon.

 

Na drugom dijelu grada, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva se kolekcija od 10.561 unikatnih rukopisa, koji su sastavni dio oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orjentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterinarstva, matematike, astronomije i drugih nauka.

 

Najstariji sačuvani rukopis iz ove kolekcije datira iz 1105. godine. Mnogi rukopisi se odlikuju izvanrednom kaligrafijom i raznovrsnim ukrasima. Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke predstavlja 5% od preostalo ukupnog broja pisanih spomenika Bosne i Hercegovine iz Otomanskog perioda, te se smatra najvrijednijom zbirkom te vrste danas na Balkanu.

 

Vizija UNESCO-ovog programa „Memorija svijeta“ je da dokumentarno naslijeđe u svijetu pripada svima, i treba da bude u potpunosti sačuvano i zaštićeno te da, uz odgovarajuće priznanje i poštivanje kulturnih normi, treba biti dostupno svakome.