-
Tuneli 1
-
-
MAIL: info@tunelspasa.ba
Na samom početku agresije, sarajevski aerodrom koji su držale trupe UNPROFOR –a bio je jedina veza između potpuno opkoljenog grada i slobodne teritorije na planini Igman. Ljudi su iz opkoljenog grada mogli izići jedino pretrčavajući preko poletno – sletne piste potpuno izloženi snajperskoj vatri sa obližnjih agresorskih položaja. UNPROFOR je u skladu sa svojim mandatom neutralnosti, izgradio barikade koje su trebale spriječiti takve rizične prelaske. Neodrživo stanje je trajalo mjesecima sve dok bosansko– hercegovačka Armija nije napravila plan da ispod aerodromske piste iskopa tunel. Kopanje tunela je počelo u dvorištu i prizemlju kuće porodice Kolar i izgradnja se odvijala sa dvije stane; iz pravca Dobrinje i iz pravca Butmira. Uprkos snažnom granatiranju, podzemnim vodama i mnogim drugim problemina tunel je izgradjen od 27.03.1993. godine do 30.07. 1993.g. Dug oko 800 m, širok jedan i visok 1,60 metara. U tunelu su postavljene male tračnice i mali vagoneti radi lakšeg transporta robe i ljudi. Predsjednik predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović često je prolazio kroz ovaj tunel odlazeći u svjetske prijestolnice na mirovne pregovore. U tunelu su takođe bili instalirani kablovi koji su dovodili struju u grad, cjevovodi za gorivo i vodu, telefonski kablovi…Tokom 1264 dana opsade tunel je bio jedina veza između grada i vanjskog svijeta i bio je od suštinskog značaja za promet ljudi, hrane, oružja i svih drugih stvari koje su bile neophodne za opstanak grada. Mala, teško oštećena porodična kuća porodice Kolar danas je fascinantan muzej u kojem možete vidjeti dio predmeta iz tog perioda, dokumentarni film o gradnji i korištenju tunela i prošetati dijelom tunela.
Da biste došli do Muzeja iz grada idite tramvajem broj 3,4 ili 6 do posljednje stanice Ilidža, a onda autobusom broj 32 (polazi sa Ilidže svakih 15 – 30 minuta radnim danom i svaki puni sat vikendom) prema Butmiru do Ulice Tuneli lijevom stranom niz ulicu do kraja.