Austro-ugarsko Sarajevo – Centar

Ramazanska atmosferan na Bascarsiji, Begova dzamija, Sebilj, top iftari

S desne strane mosta Čobanija nalaze se zgrada Narodnog pozorišta i Glavna pošta, veleljepna zdanja arhitekata Karla Paržika i Josipa Vancaša.

Ispod Glavne pošte, na putu do narednog mosta, nalazi se Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, smješten u nekadašnjoj zgradi Palače pravde koja je izgrađena 1914. godine. Bila je to najveća palača izgrađena u autrougarskom razdoblju i posljednja građevina iz tog perioda podignuta u duhu historicizma, a ponovo prema projektu istaknutog arhitekte Karla Paržika.

Niz rijeku, Obalom Maka Dizdara, dolazimo do svojevremeno jedine Evangelističke crkve u Sarajevu izgrađene 1899. godine, u kojoj je danas smještena Akademija likovnih umjetnosti.

Austrougarska je za nešto više od 40 godina izgradila grad onoliko koliko je turska carevina za četiri vijeka. Od 1945. godine do danas, grad se povećao pet puta. Najviše građevina iz ovog perioda nalazi se u centralnom dijelu grada poput gradske tržnice Markale (njem. Markthalle), zgrade “Napretka” ili nekadašnjeg Grand hotela, danas Zavoda za platni promet, kojeg su skupa projektovala dvojica najplodotvornijih arhitekata Karlo Pardžik i Josip Vancaš.

Iznad Titove ulice prostire se naselje Mejtaš kojeg karakterišu zgrade iz austrougarskog perioda, ali i one novije gradnje. Svojevremeno najveća i najljepša zgrada na Mejtašu, koja stoji između ulica Mehmed paše Sokolovića i Ivana Cankara, bila je siva dvokatnica s gipsanim ukrasima u obliku menore i Davidovog slova. To je jedna od sedam sarajevskih sinagoga, Il Kal di Bilava, koju su, malo po dolasku Austro Ugarske, za svoje potrebe sagradili članovi jednoga sefardskog dobrotvornog društva. Objekat i danas postoji, ali je već odavno stambene namjene.

Na Mejtašu se nalazi i prelijepi objekat nekadašnjeg Olimpijskog muzeja Sarajevo, te  Katolički školski centar “Sveti Josip”. Inače, na mjestu Katoličkog školskog centra 1882. godine sestre družbe “Kćeri Božje ljubavi”, koje su došle u Sarajevo na poziv prvog vrhbosanskog biskupa dr Josipa Štadlera, grade Zavod sv. Josipa na Mejtašu u kojime je počela sa radom Osnovna škola, a uskoro i Ženska učiteljska škola, kurs za vaspitačice u obdaništu, trgovinski kurs i Ženska stručna škola.